NOVI LIST 04. kolovoza 2007. - piše M. Krmpotić
Sredinom prošlog mjeseca zahvaljujući ideji Udruge za sport , rekreaciju i turizam "Kupa", uz pomoć članova KPA Kostrena te pokroviteljstvu i pomoći Nacionalnog parka "Risnjak" izvršen je prvi uron u izvor Kupe uz nazočnost medija. Atraktivno spuštanje u izvor koji je sam po sebi fenomen jer izvire na dva različita mjesta s dubine od osamdesetak metara, privuklo je veliku pažnju javnosti i na najljepši način predstavilo nesvakidašnji izvor zelenooke ljepotice pa smo stoga o samom izvoru i prošlosti vezanoj uz njegovo istraživanje odlučili porazgovarati s Miljenkom Gašparcem, voditeljem u Nacionalnom parku "Risnjak" koji nam je rekao kako su prva istraživanja na izvoru Kupe provedena još 1938. godine i to od strane Društva za raziskovanje jam iz Slovenije čiji su članovi konopcima mjerili dubinu.
"No prvi ulazak u vodu i zaranjanje zabilježeno je 1971. godine i to su učinili slovenski ronioci Anton Praprotnik i Primož Krivec koji su uspjeli zaroniti do 40 m . 1986. godine Društvo za istraživanje i snimanje kraških fenomena iz Zagreba krenulo je korak dalje pa je tako Ljubiša Kalinić zaronio gotovo do samog dna, točnije do 82 m, a Tihomir Kovačević i Mladen Garašić spustili su se na 65 i 55 m. Oni su ustanovili da je krajnja dubina 86 m te da se nakon toga veliki sifon izvora gubi u dubinu zemlje.
Skupina francuskih ronilaca 1997. i 1998. godine uz pomoć članova Speleološkog društva "Pauk" iz Fužina također je pokušala uron, ali nisu uspjeli spustiti se odviše duboko jer je voda bila mutna, a bilo je i previše velikih trupaca oko kojih je bilo vrlo opasno roniti. Slično je prošla i 2001. godine skupina slovenskih ronilaca, a 2005. godine Branko Jalžić iz Prirodoslovnog muzeja Hrvatske zaronio je u skopu projekta KEC na tridesetak metara kako bi za potrebe projekta istražio biospeleološku faunu, kaže Gašparac napominjući kako u NP "Risnjak" smatraju da je i dalje potrebno istraživati izvor Kupe, ali je nužna stroga kontrola onih koji se žele spustiti u izvor Kupe i to stoga što je, primjerice na Divljem jezeru kod Idrije u Sloveniji, izvoru sličnom izvoru Kupe, u posljednjih deset godina poginulo čak 7 ljudi što jasno pokazuje da ronjenje u ovakvim uvjetima nije nimalo bezazleno.
Gašparac je nedvojbeno u pravu i sigurno ja da nitko ne bi volio ni djelić takve tragedije na izvoru Kupe. No, svojom neobičnošću i mističnošću taj će izvor, i dalje privlačiti veliku pažnju, tim više što se oko njega pletu različite priče među kojima je i jedna stara više od sto godina po kojoj su u jednoj od spilja kraj izvora pronađeni crteži mamuta. Tu su spilju mnogi tražili ali još nije pronađena... Izvor je zanimljiv, napominje Gašparac, i stoga jer se na 15-ak m dubine u plićem sifonu nalaze prirodni kraški fenomeni koji ukazuju na veliku vjerojatnost da su svojedobno oba izvora bili na suhom. Što se dogodilo tijekom stoljeće i kako ih je voda prekrila još je jedna od tajni ovog prekrasnog mjesta kojeg svatko tko voli prirodu jednostavno mora posijetiti, a zahvaljujući NP "Risnjak" čiji su djelatnici uredili stazu iz smjera naselja Kupari to je sada lakše i jednostavnije pa ukoliko u ove pakleno vruće dane želite prave svježine i ljepote gorske rijeke na samom njenom izvoru krenite prema izvoru Kupe.
Od članova ronioca KPA Kostrene na izvoru Kupe ronili su Mario Kapš, Dean Lakić, Ervin Jokić, Igor i Damir Požgaj i Mladen Košić.