povratak na glavnu stranicu

ZA RONIOCE NEMA MJESTA U KOSTRENI

KOSTRENA, 24.01.2007.

NOVI LIST 24. SIJEČNJA 2007. -BARBARA ČALUŠIĆ KPA Kostrena uskoro će ući u treću godinu otkako je prodajom nekadašnjeg sjedišta na obalnom putu na kojem se danas nalazi konoba "More" ostao bez stalne adrese. Napuštanjem bivšeg atraktivnog sjedišta kluba koje je do prodaje ruskom investitoru bilo u vlasništvu Općine Kostrena, Kostrensko Poglavarstvo donijelo je odluku kojom se u zamjenu klubu dodjeljuje tridesetak četvornih metara nekadašnje depandanse KPD Požega koja je tada još bila u vlasništvu Općine Kostrena. No, nakon što je KPA Kostrena u siječnju 2005. godine uselio u derutnu depadansu, Općina Kostrena taj je objekt samo dva mjeseca kasnije prodala križevačkom "Radniku" a kostrenski ronilački klub otad djeluje kao ilegalac u prostorima"Radnika". - Odmah smo poslali dopis "Radniku" kojim ih molimo za dopuštenje privremenog korištenja njihovog prostora u depadansi i hangaru pokraj Kostrenke. No, iako je "Radnik" to odbio i dao nam nalog da iz njihovih prostora iselimo do početka listopada ove godine, mislim da im trebamo biti zahvalni što gotovo dvije godine koristimo njihov prostor, govori trener KPA Kostrene Josip BIlić, podsjećajući na sedam godina star zahtjev koji su odaslali Općini, a u kojem se tražilo da se ugovor o najmu nekadašnjeg prostora produži nakon isteka ili nađe neko drugo rješenje. EKOLOZI ILI ZAGAĐIVAČI Naime, kako objašnjava predsjednik Kluba Slavko Gauš, od 1999. godine ronioci traže adekvatnu lokaciju na kostrenskoj obali koja bi mogla zamjeniti nekadašnju, a opcije koje im je ponudila Općina Kostrena zadovoljavaju minimum koji je potreban jednom klubu njihovih dimenzija i dosega. Općina je kostrenskim roniocima ponudila lokaciju Inine benzinske crpke u Žurkovu, zatim lokaciju na Podurinju, a kao kratkotrajne opcije našle su se još Stara voda i uvala Svežanj. I dok prve dvije lokacije ne odgovaraju roniocima jer u Žurkovu nema odgovarajućeg prilaza, a podurinjska se nalazi u industrijskoj zoni, preostale dvije ronioci bi prihvatili da se nisu pobunile druge kostrenske udruge. - Predsjednik Športske udruge "Lučica Stara voda"naveo je brojne razloge zbog kojih će ronioci tamo smetati, a jedan od njih je da će ugorožavati barke. Slično je bilo i sa Svežnjem gdje je ponuđena jedna općinska čestica između obalnog puta i Šetališta kostrenskih pomoraca, no tu se uplela direktorica kostrenske Turističke zajednice koja je izjavila da bi se smještajem KPA na to mjesto uvala Svežanj devastirala, tvrdi Bilić i dodaje da možda najveći apsurd pritom leži u u činjenici da KPA Kostrena već deset godina organizira velike akcije čišćenja podmorja, a inicijativa o još uvijek aktualnom osnutku pomorskog parka u kostrenskom akvatoriju potekla je upravo od njih. ULJAN: PROBLEM U ODREDBAMA MINISTARSTVA Načelnik Općine Kostrena nedobivanje lokacije "po mjeri" KPA Kostrena opravdava nedonošenjem općinske prostorne dokumentacije i činjenice da je u obalnom prostoru zabranjena gradnja. - Naša ponuda roniocima i dalje ostaje Žurkovo i Podurinj gdje već postoje prostori. Za lokaciju iznad Smokvinova nismo dobili nikakav odgovor nadležnog ministarstva, a sudeći prema dosadašnjim odgovorima, sumnjam da će on biti pozitivan. Uljan se slaže da su ronioci-beskućnici velik općinski problem, ali napominje da im nije moguće preko noći naći parcelu koja bi odgovarala njima i uredbama Ministarskva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. BEZ STRUJE I VODE Posljednja lokacija koja je u listopadu ponuđena roniocima predio je pokraj uvale Smokvinovo, točno iznad mosta na obalnom putu, a Bilić naglašava da bi KPA prihvatio svaku lokaciju koja se nalazi uz more i ima adekvatan prilaz, budući da je riječ o vitalnom ronilačkom klubu koji je samo u ovoj godini napravio 733 urona te broji stotinjak aktivnih članova od kojih preko polovice čine djeca. Bez obzira na broj i uspjehe članova kojim se hvali vodstvo kluba, materijalni uvjeti KPA Kostrene gotovo su nikakvi pa osim što odnedavno nemaju struje, nemaju ni WC-a ni tuševa, a snalaze se uz pomoć ronilačkih klubova iz Rijeke i Bakra. - Tražimo bilo kakav prostor uz more koji zadovoljava osnovne uvjete, a to je da nije na plovnom putu, ni u industrijskoj zoni gdje je zabranjeno roniti. Mislim da to zaslužuje klub u kojem je toliko mularije naučilo plivati i klub koji ima trenutačnog juniorskog prvaka države u ronjenju, poručuje Gauš.