19.04.2003. Novinari magazina MORE posijetili su KPA Kostrena i tom prilikom nastala je reportaža koja je objavljena u posebnom izdanju magazina MORE - PLAVE DUBINE - koju objavljujemo u cijelosti, pa oni koji je nisu uspjeli pročitati imaju sada priliku.

AMATERI NA PUČINI BIZNISA

napisao Branko Šuljić

Na pitanje kako definirati ronilačke sportove teško će odgovoriti i bolji poznavaoci sporta ako istodobno ne poznaju i ronjenje. Osnovno je da se u podvodnim sportovima sve događa ispod vodene površine, a roni se na dah i pomoću ronilačkih aparata. U prvoj su grupi sportova: klasično ronjenje na dah ili apnea - dubinska, brzinska i statična; podvodni ribolov, koji su posljednjih godina pojedini stručnjaci počeli nazivati ribolovom u apnei; te podvodne igre hokej i ragbi. Ronilački aparati potrebni su u podvodnoj orijentaciji, brzinskom ronjenju i podvodnoj fotografiji. Među podvodne sportove svrstava se i plivanje perajama, iako za to nema valjana razloga; taj relativno mladi sport, koji još nije napunio ni četiri desetljeća, nastao je u okrilju nekih nacionalnih ronilačkih saveza tako da je svrstan pod Međunarodnu konfederaciju podvodnih aktivnosti - CMAS.

Veliki klub u maloj Kostreni

Članovi KPA Kostrena, jednog od naših rijetkih ronilačkih klubova kojima je sport osnovna djelatnost, bave se gotovo svim ronilačkim sportovima. K tome, KPA Kostrena naš je najuspješniji ronilački klub, sa zapaženim rezultatima na domaćoj i međunarodnoj sportskoj sceni. Za hrvatske prilike Kostrenu možemo smatrati velikim klubom. Ne samo u ronilačkom sportu nego u sportu općenito, ne računajući profesionalne udruge u kojima se okreće velik novac. Nasuprot takvima ronilački sportovi potpuno su amaterski, a spadaju u sam vrh piramide amaterizma. Njima se u nas bave samo istinski zaljubljenici, oni koji od svog sporta ne očekuju nikakve materijalne probitke. Sportska natjecanja i rezultati na njima takvim su sportašima jedino zadovoljstvo, a najveća nagrada najuspješnijima samo je kakvo atraktivnije putovanje. Naš amaterizam u ronilačkim sportovima ne smijemo uspoređivati i povezivati s takvim sportovima na bogatom Zapadu, npr. s ronjenjem na dah u kojem pojedinci bavljenje tim sportom dobro naplaćuju. Hrvatski je amaterizam u ronilačkim sportovima neprispodobiv i Istoku i Zapadu pa je zato svaki dobar međunarodni rezultat tim vredniji.

U takvom međunarodnom okruženju Kostrena uspješno brodi. Njeni se funkcionari zasad uspješno bore u svladavanju domaćih teškoća, svjesni da na međunarodnoj razini ne mogu imati ono što je dostupno njihovim suparnicima, osim entuzijazma i ljubavi prema svom sportu. Popis sportskih uspjeha članova kluba iz Kostrene, malog mijesta pokraj Rijeke, uistinu je impresivan. Vrhunski rezultati postižu se svake godine, a pravi pokazatelji sportske kvalitete uvidjeli bi se tek kada bi se na hrpu stavilo sve što je ostvareno u dosadašnjem djelovanju Kostrene, kluba koji još nije napunio deset godina, da i ne govorimo o uspjesima klubova čiji je sljednik današnji KPA Kostrena. "Pod ovim imenom naš klub djeluje od 1994. godine" , informira nas Slavko Gauš, predsjednik KPA Kostrena, "ali lani smo obilježili 30. godišnjicu, jer Kostrena je sljednik nekoliko ronilačkih klubova i sekcija. Prilikom osnivanja sadašnjeg kluba u njega su ušli članovi riječkih ronilačkih klubova Harpun i Delfin, koji se najprije zvao Partizan, a priključili su nam se članovi ronilačkih sekcija sportsko-ribolovnih društava Luben iz Rijeke i Kostrene. Centar povodnih aktivnosti nalazi se u Kostreni u predjelu Rožići, na samoj morskoj obali, na jednom od najljepših obalnih područja u neposrednoj blizini Rijeke, uz šetalište poznato po brojnim šljunkovitim i kamenitim plažama. Objekt ima izravni izlaz na more. U vremenu prije socijalističke nacionalizacije bio je to lijep ljetnikovac okružen bujnom mediteranskom vegetacijom čiji je veći dio do danas sačuvan. Ali kako saznajemo, upravo taj podatak uznemiruje ronioce i članove KPA Kostrena, jer su se pojavili pravni sljednici nekadašnjih vlasnika i - traže vraćanje objekta. Kako će to završiti, teško je reći.

Roni se i zimi

"Imamo izvrsne uvjete, što klubu višestruko koristi" , govori tajnik kluba Josip Bilić. "Našim članovima Centar nudi maksimlno povoljne uvjete za ronjenje i popratne djelatnosti vezane uz njega. Istodobno, registrirali smo Centar za podvodne aktivnosti kao profesionalnu djelatnost, što je značajan izvor novca za punjenje klupskog proračuna. Dolaze nam ronioci iz Hrvatske i inozemstva, ponajviše iz Slovenije, sjeverne italije, Austrije, i Njemačke, kojima nudimo sve što mogu naći u profesionalnim ronilačkim centrima. Ovdje imaju bogato i zanimljivo kvarnersko podmorje, blagu mediteransku klimu te kristalno čisto more s temperaturom vode od 9 do 12 stupnjeva zimi, pa do 25 stupnjeva ljeti. Dobili smo koncesiju za akvatorij ispred Centra i po tome smo prvi ronilački klub u nas. Kvaliteta naših usluga na visokoj je razini, a to potvrđuje i posijet. Kod nas se roni čitave godine, nema mrtve sezone. Za zimskih vikenda znali smo odjednom imati u moru više od 200 ronilaca, a ronilo se i na Novu godinu."

KPA Kostrena najjači je i najistaknutiji klub u sastavu Hrvatskog ronilačkog saveza, jedini čiji se članovi bave svim u nas prisutnim podvodnim sportovima, čak i podvodnim ribolovom, koji službeno nije sportska aktivnost kluba, ali se povremeno netko od članova pojavljuje na tim natjecanjima. Klub je organizirao 3 od 11 svjetskih prvenstava u podvodnoj orijentaciji, 1973, i 1989. godine u Gorskom kotaru na umjetnim jezerima pokraj Lokava odnosno Fužina, te 1999 na jezeru Tribalj blizu Crikvenice. Organizirano je više natjecanja Kupa Europe i Svjetskog kupa u podvodnoj orijentaciji te mnoštvo domaćih prvenstava i kupova u svim ronilačkim sportovima.

Jedna godina - 240 medalja

Članovi kluba osvojili su pojedinačno i ekipno mnoga domaća i međunarodna odličja. Najznačajniji uspjesi su prvo mjesto u ekipnoj disciplini na Svjetskom prvenstvu u podvodnoj orijentaciji 1973. godine, ukupna pobjeda u Kupu Europe u podvodnoj orijentaciji 1980. godine, četvrto mjesto u ekipnoj disciplini u Europskom kupu u plivanju perajama i brzinskom ronjenju u Bratislavi 2001. i deseto mjesto pojedinačno na Svetskom prvenstvu u podvodnoj fotografiji. Naslove nacionalnih prvaka naprosto nije moguće nabrojati.Spomenimo najsvježija i najznačajnija dostignuća iz prošle godine. Na Europskom prvenstvu u podvodnoj orijentaciji hrvatska ženska reprezentacija osvojila je peto mjesto. Ekipu su sačinjavale članice Kostrene Valentina Štimec, Saša Grenko, i Saša Dimić, a reprezentaciju je vodio Vladimir Žic. Robert Čupev reprezentativac je u podvodnoj orijentaciji i plivanju perajama. Na juniorskom prvenstvu Europe i seniorskom prvenstvu svijeta u plivanju perajama sudjelovali su Robert Čupev, Marko Perožić, Sanja Gigović i Anton Starčić, a reprezentaciju je vodio Josip Bilić. Natjecatelji Kostrene postavili su devet državnih rekorda u plivanju perajama. U Svjetskom kupu u plivanju perajama Kostrena se plasirala na deveto mjesto među 111 klubova. Članovi Kostrene lani su ukupno osvojili 240 medalja. Kategorije Hrvatskog olimpijskog odbora ima 25 članova kluba. Treba istaknuti i jedan funkcionarski uspjeh - Vladimir Žic član je Komisije za podvodnu orijentaciju CMAS- a, u više navrata obavljao je dužnost povjerenika Međunarodne konfederacije na svjetskim i europskim prvenstvima te natjecanjima Svjetskog kupa.

Sponzori, ronjenje je atraktivno

KPA Kostrena danas okuplja stotinjak ronilaca te 60 do 70 djece, polaznika škole plivanja i plivanja perajama, od kojih je većina s područja općine Kostrena. Škola radi tijekom školske godine, trenira se tri puta tjedno u bazenu na Kantridi u Rijeci, a u ljetnim mjesecima u moru ispred kluba. Općina Kostrena plaća troškove bazena i osigurava prijevoz djece. Natjecatelji u podvodnoj orijentaciji u zimskim mjesecima također treniraju u bazenu, a kada zatopli u moru i na jezeru Tribalj. Kroz ronilačke tečajeve godišnje se osposobi sedamdesetak ronilaca raznih kategorija, među kojima glavninu čine mladi, a organiziraju se i tečajevi za ronioce specijaliste. Jasno je, ne ostaju svi u klubu, dio se uključuje u razne aktivnosti kluba, a iz toga se kadra popunjavaju i sportske ekipe. Važno je naglasiti da je uz klub vezana većina starijih ronilaca, onih koji su osnivali klub, pa čak i starijih. Poneki i danas rekreativno rone, a svi sudjeluju u raznim klupskim aktivnostima. Gotovo svi članovi Kostrene aktivni su ronioci bez obzira na godine i sportsku aktivnost. Mnogi od njih stalno rone od travnja do listopada, ostvarujući tri - četiri urona tjedno. Za članove kluba organiziraju se tri ronjenja tjedno te ronilački izleti nedjeljom na bliže destinacije.

"U našem klubu puno se roni" , govori Josip Bilić. "Ima članova koji godišnje skupe više od stotinu urona, sve to za simboličnu članarinu, uz osiguranu kompletnu logistiku. Lani su naši članovi ukupno imali 1450 urona, a tome treba dodati više od 200 urona na pet tečaja. Sudjelovali smo u pet ekoloških akcija sa 125 članova te organizirali eko akciju u Kostreni sa 366 sudionika. Eko akcije organiziramo redovito, a znale su okupljati do 500 ljudi iz Kostrene te okolice te ronioce i prijatelje iz mnogih klubova."

Velika klupska aktivnost iziskuje i velika financijska sredstva, jer ronjenje je razmjerno skup sport. U današnje vrijeme novca za sport nikad dosta, a za amatere još manje. Opstanak Kluba osigurava općina Kostrena i klupski djelatnici zbog toga su joj neizmjerno zahvalni. Drugi značajan izvor prihoda je aktivnost ronilačkog centra, a sponzori, o njima se danas puno zbori ali se teško nalaze, ističu funkcionari Kostrene, pozivajući ih da se priključe Klubu.

"Sportski zahtjevi u našem klubu su veliki" , ističe predsjednik Slavko Gauš. " Pratimo sve aktivnosti, skromno ali se ide naprijed. Traže se rješenja na sve strane. Za male i neatraktivne sportove teško je dobiti sponzorstvo, ali se nekako snalazimo. Najvažnije nam je da nas Općina prati kao i naš Centar. On nam donosi prihode, okosnica je našeg djelovanja, mjesto okupljanja kostrenske djece do veterana ronilaštva. Velika je stvar što nam je Općina dala kompletan objekt na upravljanje. To je bio novi poticaj razvoju ronilaštva. Uvjeti u njemu su izvanredni, kao izmišljeni, to moramo čuvati i sačuvati."